Pšenične klice

Postoje različiti načini isklijavanja pšenice.

Proces isklijavanja je u principu veoma jednostavan. Da bi pšenica isklijala, dovoljno je čuvati je nekoliko dana u vlažnom sudu/kontejneru, i ukoliko je temperatura u granicama normale, i seme ima dovoljno vlage, dobićete klice.

Veoma često, u raznoj literaturi i na Internetu srećemo jednostavne metode, gde se seme čuva u činiji, umotano u gazu, dečiju pelenu ili nešto slično, i vlaži jednom do dva puta dnevno. Kako su uslovi za isklijavanje postignuti, rezultat retko izostaje. Dobiju se klice koje su potpuno upotrebljive, ali ova metoda pogoduje razvoju nepoželjnih bakterija kao i gljivica, pa je ne preporučujem.

Metoda koju ću ovde prikazati, zbog čestog ispiranja klica u procesu isklijavanja, uz pridržavanje osnovnih higijenskih uslova (čiste ruke, čisti sudovi), mogućnost pojavljivanja gljivica smanjuje na minimum a uz to je i veoma jednostavna.

Proces je veoma jednostavan.

Za klijanje vam je potrebna jedna tegla, i gaza ili neka mrežica kojom ćete prekriti teglu.
Ja najčešće koristim teglu 3-4l,

Proces se sastoji iz sledećih koraka:
1. Priprema semena i pranje
2. Natapanje
3. Ciklus ispiranja i ceđenja.

1. Priprema semena i pranje

Verovano ne treba napominjati da je veoma bitno da posude koje koristite budu veoma čiste.
Nemojte nikako koristiti deterdžente za pranje posuda/tegle. Ukoliko je pored normalnog pranja potrebno sterilisati teglu, upotrebite razblaženi hipermangan, ili jednostavno kuhinjsku sol. 

Počinjemo tako što u teglu naspemo 3-4 šoljica pšenice.


Naspite vodu u teglu, promešajte sadržaj, i isipajte svu vodu. Ponovite postupak koliko god je potrebno dok voda koju odlivate ne bude bistra.

Primetićete da najveći deo oštećenog semena pluta, pa je bitno da sve to izbacite iz tegle, dakle uklonite (prospite) sva zrna i svu nečistoću koja pluta po vodi).  Ispravna pšenica će tonuti i zadržavati se na dnu.

2. Natapanje

Seme predstavlja životni oblik biljke u fazi mirovanja, dakle seme spava, i čeka da započne novi život.

Natapanjem mi budimo seme. Bude se svi čudesni procesi u semenu, i seme se razvija najpre u klicu, a nakon toga u biljku koja će vremenom dati novo seme, koje će klijati i stvarati nove biljke...  

Zamislite sav taj potencijal u jednoj isklijaloj semenki.

Kada pojedemo klicu, mi jedemo sav potencijal koji proklijalo seme nosi u sebi.  Naučnici kažu da u klici ima i po 1000 puta više hranljivih materija nego u neproklijalnom uspavanom semenu, pa i u odnosu na odraslu biljku, koja je sav svoj potencijal upravo pohranila u novo seme...

Vratimo se našoj priči.

Naspite vodu u 2/3 tegle, i ostavite je da stoji 12-18 sati.

(količina vode treba da bude makar tri puta veća od količine semena)

Nakon 12-18 sati, seme će se "probuditi" i absorbovaće svu vodu koja mu je potrebna.

Isipajte vodu, i isperete pšenicu kao i kod normalnog (prvog) pranja, dakle dok voda ne bude potpuno bistra. Obično je dovoljno nasuti vodu u teglu i isipati je 2-3 puta.

Ocedite vodu, i već smo došli do finalne faze u isklijavanju naše pšenice.

3. Ciklus ispiranja i ceđenja.

Narednih dana, potrebno je da provedete nekoliko minuta dnevno u ispiranju semena/klica.
Ispiranje treba raditi dva do tri puta dnevno, zavisno od spoljne temperature. Bitno je održati seme/klice vlažnim, i ne dozvoliti da se isuši, pa u tople letnje dane obavezno isperite seme tri puta dnevno.

Ispiranje vršite hladnom vodom. Nemojte štediti vodu, koristite puno vode pod većim pritiskom (sa potpuno odvrnutom slavinom). Na taj način ćete klicama dati i malo više kiseonika.

Naredni korak je veoma važan. Nakon ispiranja veoma je bitno da prospete/iscedite sav višak vode iz tegle. Seme treba da bude samo vlažno, a ne i potopljeno u vodi. Ja obično iscedim vodu tako što teglu ostavim okrenutu naopako (ili pod uglom od 45-60 stepeni) u deo sudopere namenjen za ceđenje posuđa, i na taj načim obezbedim da se sva suvišna voda ocedi.

Ako ostavite višak vode u tegli, samo ćete pomoći plesni da se pojavi, i pokvarićete seme i klice. Seme je u procesu natapanja uzelo svu potrebnu vodu, sada mu treba samo vaša pomoć da se ne isuši.

Trećeg dana, pšenica treba već da izgleda otprilike ovako:
dakle, već se vide male klice u vidu tankih končića, da bi već sutradan izgledala ovako:

Ostaje samo da klice isipate u drugi sud, i možete ih koristiti kao ukusnu i veoma zdravu hranu, ili u našoj priči da zasadite pšeničnu travu.


Nemojte da zaboravite da teglu odmah dobro operete, bez upotrebe hemijskih sredstava za pranje suđa i dobro ocedite kako ne bi formirali bazu za formiranje gljivica i bakterija za sledeću turu pšeničnih klica.


4 comments:

  1. Da li psenicne klice treba drzati u frizideru ili samljeti pa tako koristiti?

    ReplyDelete
    Replies
    1. Ja pšenične klice koristim samo da bih ubzao rast posađene pšenice.

      Najbolje je uvek konzumirati sveže klice, i treba izbegavati svako vid mlevenja i obrade.
      Čuvanje u frižideru samo nekoliko dana, jer vlažne klice mogu da razviju buđ... oprezno.

      Delete
  2. Poštovani, da li mogu promešati zrna npr pšenice i ovsa u istoj tegli?

    ReplyDelete